TILIA, kuća za odmor

TILIA, kuća za odmor

Vrsta smještaja / Kategorija: Kuća za odmor ****

Grad/mjesto: Bedenica

Ulica i kućni broj: Bedenica 190

Osoba za kontakt: Josip

Mobitel: +385 98 248 256

E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Jezik za kontakt: HR, EN

Površina objekta m2 : 105

Sobe/kreveti: soba 1 – bračni krevet, soba 2 – dva kreveta za jednu osobu, soba 3 – dva kreveta za jednu osobu, dnevni boravak – kauč na razvlačenje

Ukupno osoba: 8

Prijava od: 16 h

Odjava do: 10 h

Kućni ljubimci dozvoljeni.

Predivna priroda dokle pogled seže! Provedite odmor s obitelji u ovoj prekrasnoj kući na parceli od 3000 m² s privatnim bazenom u Bedenici nedaleko od Zagreba.

Kuća je djelomično renovirana 2020. godine, te je veoma prozračna i moderno uređena. Sobe se nalaze na različitim etažama, međusobno povezanih stepenicama. Vrhunac kuće je glavna spavaća soba s bračnim krevetom, koja je ostakljena s tri strane i pruža fantastičan pogled na zeleni krajolik. Probudite se ujutro uz cvrkut ptica, a navečer zaspite s pogledom na zvijezde. Vrt je također spektakularan: na 3000 m² djeca će pronaći više nego dovoljno prostora za igru i istraživanje. U vrućim danima možete se opustiti i rashladiti u prekrasnom bazenu. Natkrivena terasa pruža hlad i može se koristiti za obiteljske obroke.

 

ČAROBNI ZELINSKI VILINSKI PARK /  “Zelina’s enchanted fairy park”

 

tilia.png

KUĆA ZA ODMOR „TILIA”

Vlasnici su u horoskopu: RIBE – ovom znaku odgovara drveće kao što je hrast, javor, lipa ili smokva koje ima sasvim prihvatljiv energetski utjecaj; isto tako mimoza, drvo banane i palme, sve tropsko drveće, kao i ono koje raste po morskim otocima i sve podvodne biljke, te BLIZANCI – orašasto drveće, tanko i s mnogo grana; primjerice, kesten je idealan za ovaj horoskopski znak.

Lipa (Tilia cordata Mill. i Tilia platyphyllos Scop.) je izabrana za interpretaciju i poveznicu, a raste u cijeloj Europi, europskom dijelu Rusije, Ukrajini, Kavkazu i zapadnoj Aziji. Lipa je baltoslavenska, sveslavenska i praslavenska riječ. Riječ je nastala od praslavenske riječi lípa, pa tako bugarski, makedonski, slovenski, slovački, lužički, poljski, ruski, bjeloruski, srpski i hrvatski imaju riječ lipa, polapski leipó, laipó, a ukrajinski lypa.

Uobičajeno je mišljenje da je lipa Hrvatima, kao i većini slavenskih naroda, sveto drvo. Kod Južnih Slavena lipa je svrstavana u najpoštovanija stabla; velike stare lipe tradicionalno su rasle pokraj crkava i hramova, pogotovu starih; pod tim lipama priređivali su suđenja, provodili praznike i tu se zaustavljale povorke s križevima za vrijeme obilaska njiva i usjeva, ovdje su priređivane trpeze itd. Kod Slavena je, na primjer, lipa koja raste nasred sela bila tradicionalno saborište momaka, koji su svoj praznik slavili na dan sv. Florijana. Tu su paljene vatre, vođeni razgovori, odatle je počinjao i uobičajeni praznički obilazak sela da bi se zapalila nova vatra u ognjištu. Gotovo do današnjih dana kod raznih Južnih Slavena postojale su realne poštovane lipe kao sretno drvo, koje su držali blizu kuća i sadili na grobovima. Također su govorili da je dobro zaspati pod lipom, a ritualom od drva lipe svake godine su obnavljali vatru na domaćim ognjištima.U vezi s tim, prirodna je bila zabrana diranja, oštećivanja, sječenja takvih lipa, lomljenja njihovih grana, vršenja nužde pod njima itd. Bilo je poznato vjerovanje da će se obvezno razboljeti konj onome tko otkine granu lipe; ali ako čovjek vrati granu na mjesto, konj će ozdraviti.

Kao i drugo drveće, lipa je igrala ulogu u narodnoj medicini: svuda su na nju prenosili bolesti, zabadajući u stablo komade bolesnikove odjeće, nokte i kosu; bolesne ljude i stoku kadili su dimom od spaljenog lipova drva.

Dokaz koliko je bila štovana jest da ju je puk doveo u vezu s Bogorodicom Marijom. Česte su priče kod Hrvata, Slovenaca, Čeha, Poljaka, ali i Litavaca i katoličkih Nijemaca da se u lipi pojavljuje Bogorodičina slika, pa su zapravo te slike, a ne lipa, postale predmetom štovanja. Tako se čini da je obožavanje lipe bila pretkršćanska srednjoeuropska pojava koju su Zapadni Slaveni prihvatili tek s kršćanstvom. U Sloveniji je bio običaj da se pokraj kuće sadi lipa kad se u obitelji rodi prvo dijete.

Lipa, kojoj mirisni cvjetovi posjeduju ublažujuća svojstva, uvijek se smatrala simbolom prijateljstva. Njezin grčki naziv ime je majke kentaura Hirona čije su moći uvijek bile korisne ljudima. Prijedlog je za interpretaciju da se uključe priče o lipi, da se posadi i drvo blizu kuće te da se poveže s pučkim kalendarom i danima kada se slavi sv. Florijan, štovanje Bogorodice Marije te obiteljska okupljanja povezana s lipom.

Kuća pjeva u ritmu: Đorđe Balašević, Jednom su sadili lipu

Poveznica: https://www.youtube.com/watch?v=jM3lzyaiq4E

HOLIDAY HOME “TILIA”

Owners’ zodiac signs: PISCES - trees such as oak, maple, linden or fig have an acceptable energetic influence on this zodiac sign. The same goes for mimosa and banana trees and palms, as well as all tropic trees, trees growing on islands and underwater plants, GEMINI - they are well suited with nut trees, slender trees with many branches, and the perfect tree for this zodiac sign is chestnut.

The linden (Tilia cordata Mill. and Tilia platyphyllos Scop.) is chosen for interpretation as a plant growing in the entire Europe, the European part of Russia, Ukraine, the Caucasus, and Western Asia. The word linden is a Balto-Slavic, pan-Slavic, and Proto-Slavic term. The word originates from Proto-Slavic lípa, and is found in Bulgarian, Macedonian, Slovenian, Slovak, Lusatian, Polish, Russian, Belarusian, Serbian, and Croatian as lipa, in Polabian as leipó, laipó, and in Ukrainian as lypa.

It is commonly believed that the linden tree is sacred to Croatians, as well as to most Slavic nations. Among the southern Slavs, the linden was regarded as one of the most revered trees; large old linden trees traditionally grew next to churches and temples, especially the ancient ones. Under these linden trees, trials were held, holidays were celebrated, while processions with crosses stopped there during the inspection of fields and crops. Feasts were also held underneath them. Among the Slavs, the linden tree growing in the middle of a village was traditionally the gathering place for young men, who celebrated their holiday on the day of St. Florian. Fires were lit and conversations were held underneath linden trees. Processions through the village set off from there on the way to light a new fire in the hearth. Among some southern Slavs, linden trees were revered as lucky trees, and were thus planted near homes and on graves. It was also believed that it is good to fall asleep under a linden tree, and linden wood was used to renew the fire on domestic hearths every year. Consequently, it does not come as a surprise that it was prohibited to touch, damage, and cut down linden trees, to break their branches, or relieve oneself under them. There was a belief that a horse would inevitably become ill if its owner broke off a branch of a linden tree; but if the person returned the branch to its place, the horse would recover.

Like other trees, the linden tree also played a role in folk medicine: diseases were transferred to it by inserting pieces of the patient’s clothing, nails, and hair into the linden tree trunk; sick people and livestock were fumigated with smoke from burning linden wood. 

The evidence of how revered linden tree was is its association with the Virgin Mary. Among Croatians, Slovenians, Czechs, Poles, as well as Lithuanians and Catholic Germans it was commonly believed that the image of the Virgin Mary appears in the linden tree, so these images, rather than the linden tree itself, became objects of worship. Thus, it seems that the worship of the linden tree was a pre-Christian Central European phenomenon that the Western Slavs accepted with Christianity. In Slovenia, it was customary to plant a linden tree next to the house when the first child was born into a family.

The linden tree, whose fragrant flowers possess soothing properties, has always been considered a symbol of friendship. Its Greek name is the name of the mother of the centaur Chiron, whose powers were always beneficial to humans.

The interpretation should focus on stories about the linden tree. The suggestion is to plant one near the house. It could be then connected with the folk calendar and days when St. Florian is celebrated, as well as with the veneration of the Virgin Mary and family gatherings associated with the linden tree.

The house resonates in the rhythm of the song: Đorđe Balašević, Jednom su sadili lipu

Link: https://www.youtube.com/watch?v=jM3lzyaiq4E

 

 

Galerija slika

View the embedded image gallery online at:
https://visitzelina.hr/kuca-za-odmor-tilia#sigProId7fde9a4f9f

Kontakt

  • Trg Ante Starčevića 13, 10380 Sv. Ivan Zelina, HR
  • +385 1 2061 808
  • OIB: 60155307304

Radno vrijeme

PON-PET

07:00 - 15:00 h