Crkva se spominje već od 1200. godine, kada je Zelina bila posjed zagrebačkih biskupa. Više je puta pregrađivana, pa su elementi srednjovjekovne arhitekture gotovo nestali. U unutrašnjosti crkve sačuvano je malo baroknog inventara, a posebno je vrijedna propovjedaonica iz 1726. godine, djelo zagrebačkog kipara Kautza te krstionica izrađena oko 1770. godine.
U knjižnici crkve čuvaju se brojne stare i rijetke knjige 16. – 19. stoljeća, te među njima i jedan prvotisak, inkunabula iz 1486. g.
Glavni oltar
Crkva ima polukružnu apsidu 7 x 8 m., u kojoj je smješten glavni oltar. Oltar je rad majstora Alojza Zorattija iz Maribora. U središtu je prizor Isusova krštenja s Jordana. Lijevo se nalazi kip sv. Petra a desno kip sv. Pavla.
Propovijedaonica
Baroknog je stila jer prvi put se spominje u vizitacijama iz 1726. godine. Urešena je baroknom ornamentima: Stvoritelj, crkveni oci, evanđelisti i anđeli. U pozadini se nalazi slika Isusa kako predaje ključeve svetom Petru.
Krstionica
Od inventara u crkvi, zasigurno je najvrijednija barokna krstionica iz 1770. godine. Drvena u zid uzidana s kamenim postoljem i dvokrilnim drvenim vratima.
Oltar Srca Isusova
Postavljen je 1907. Godine. Rad je majstora Zoratti iz Maribora. U središnjoj niši nalazi se kip Srca Isusova u lijevoj kip sv. Ćirila a u desnoj kip sv. Metoda. Na vrhu oltara je kip sv. Barbare. U podnožju oltara su četiri reljefa koji prikazuju evanđeliste a središnji prikazuje Mariju i Ivana pod križem.
Oltar Žalosne Gospe
U centralnoj niši je drveni kip Žalosne Gospe, a lijevo se nalazi kip sv. Ivana Apostola a desno kip jedne svetice. Na vrhu oltara je križ a ispod njega kip sv. Antuna s Isusom.
Orgulje
Prema zapisu, stare orgulje bile su trule i pokvarene te su nove naručene 1896. godine. Orgulje su djelo zagrebačke tvrtke Heferer a postavljene su 1898. godine. Smještene su na središnjem dijelu pjevališta a sviraonik je ugrađen u ogradu pjevališta. Nose oznaku opusa 168., te su izvorno imale 14 registara raspoređenih na 2 manuala i pedal. Intervencijom Franca Jenka iz 1934. godine, one su povećane za 2 registra u 2 manualu: Flavtu 8' i Flavticu 2', tako da danas imaju ukupno 16 registara. Po broju registara najveće su u Bjelovarsko - križevačkoj biskupiji. Ove orgulje su prvi instrument tvrtke Heferer sagrađen sa pneumatskim registarskim i svirnim prijenosom. Zahvaljujući tome, orgulje su važan organološki spomenik. Posljednja obnova orgulja završena je 2009. godine, a izveo ju je Wolfgang J. Braun.
Orgulje
Prema zapisu, stare orgulje bile su trule i pokvarene te su nove naručene 1896. godine. Orgulje su djelo zagrebačke tvrtke Heferer a postavljene su 1898. godine. Smještene su na središnjem dijelu pjevališta a sviraonik je ugrađen u ogradu pjevališta. Nose oznaku opusa 168., te su izvorno imale 14 registara raspoređenih na 2 manuala i pedal. Intervencijom Franca Jenka iz 1934. godine, one su povećane za 2 registra u 2 manualu: Flavtu 8' i Flavticu 2', tako da danas imaju ukupno 16 registara. Po broju registara najveće su u Bjelovarsko - križevačkoj biskupiji. Ove orgulje su prvi instrument tvrtke Heferer sagrađen sa pneumatskim registarskim i svirnim prijenosom. Zahvaljujući tome, orgulje su važan organološki spomenik. Posljednja obnova orgulja završena je 2009. godine, a izveo ju je Wolfgang J. Braun.